Evo, da se i ja oglasim.
Najpre najsrdačnije hvala kolegi Dejanu Vasiljeviću na lepim rečima i postavljene dve fotografije.
Međutim, mnogo više delim mišljenje i rasuđivanje kolege Dušana Lazića.
Bio sam na svim savetovanjima od 1991-2015., a nekada i kao jedan od organizatora (1995-2000).
Trebalo bi da danas budem srećan jer sam ponovo posle 17 godina uvršten za jednog od 4 predvača, ali priznajem da su mi osećana nekako podeljena.
Trvdim da je ovo danas bilo najslabije posećeno Savetovanje od svih na kojima sam bio.
Ne sviđa mi se ni mesto održavanja (SPENS), jer Poljoprivredni fakultete je pravo mesto za takve aktivnisti.
Nekada su predavanja tamo oržavana paralelno u dva amfiteatra koje je pratilo preko 1.000 slušalaca, pa se sedelo čak i na podu i na stepenicama.
A, danas, sala je delovalala po meni sablasno prazna.
Ipak treba reći da je prostor za opremaše bio dobro posećen i da je bio veoma bogat program opreme.
Dobro je da je bilo i dosta gostiju iz Hrvatske i Rumunije.
Drago mi je i da sretoh niz dobrih kolega.
O predavanjima (sem naravno moje malenkosti):
1. dr Nada Plavša, vanredni profesor Polj. fakulteta u NS imala je temu
Virusi i varoa destructor. Sve je bilo na uobičajenom nivou, sa zaista nekim novim informacijama o virusima koji su prisutni kod nas, ali i niz opšte poznatih informacijama o pčelsrtvu u Srbiji.
2. prof. dr Zlatko Puškadija iz Osijeka imao je temu
Osvrt na poticaje u Hrvatskoj i u EU. Meni je to izlaganje bilo veoma interesantno. a situaciju po tom pitanju u Hrvatskoj i u Mađarskoj sam dosta znao, ali su mi bile interesantne neke stvari iz Austrije. Recimo kategorizacija "malih" i "velikih pčelara". Mali su svi do 58 košnica, a iznad te brojke su "veliki". Veliki mogu da konkurišu za podsticaje za nabavku raznorazne tehničke opreme , a mali ne. To znači da pčelar kada počinje s pčelasrtvom mora prvo da se razvije angažovanjem sopstvenih sredstava, a kasnije može računati na pomoć. I druga kategorizacija na profesionalne ili neprofesionalne pčelare. Neprofesionalni su svi koji imaju u strukturi godišnjeg ukupnog prihoda do 52% od pčelasrtva.
3. dr Pavle Jovanov sa Instituta za prehrabrene tehnologije u N. Sadu. Mlada snaga od koje ćemo još dosta toga važnoga čuti u budućnosti. Imao je temu
Neonikotinoidi kao mogući kontaminenti meda. Bitna i za mene posebno veoma važna tema. Naravno bilo je najviše reči o zabrani tri neonikotinoida u EU, ali i o naučnim radovima i analizama koji potvrđuju ili pobijaju negativno delovanje neonikotinoida na pčele. Ja sam ipak uveren da isti deluju veoma negativno! Najvrednija informacija je da njihov Instit poseduje opremu kojom može dokaazti rezidue neonikotinoisa u medu i polenu na nivo 0,1 mikrogram/kg. To je fantastična informacija!!! Na žalost još ne rade takve analize i za tržište nego samo u naučne svrhe.
4.doc. dr Sandra Bijeleć je imala temu
Dren kvalitetna pčelinja paša. To predavanje je jedino koje nisam odslušao, ali su me kolege kasnije uveravale da je bilo izvanredno i da je prava šteta što nisam i to poslušao.
Znam da će se mnogi pitati zašto su predavanja bila malo posećena?
Da li su teme bile loše odabrane? Mislim da nisu nipošto.
Da li su bili slabiji predavčai? Sigurno je da nisu jer je od 5 predavača četvoro su bila sa naučnim titulama (dr).
Pa šta je onda razlog?
Razlog je namerno namešten Državni sajam u BG na samo nedelju dana pre ovog Savetovanja sa tradicijom dugom 33 godine. Gle kakva brojka? Ili je to možda neki novi Juda poželeo raspeće SPOV-a?

Evo nekoliko mojih sličica: